AŠURA

"Svaki dan je Ašura a svako mjesto Kerbela"

26.11.2011.

:-(

Smrću Muavije ibn Sufijana (I ako nije sigurno da mu je Sufijan otac s obzirom da je Hinda bila poznata prostitutka u Meki) , polovicom mjeseca redžeba 60. godine po Hidžri, njegov sin Jezid (Unuk Hinde koja je naredila da joj se donese dzigerica H.Hamzina i onda je pojela)zaposjednu hilafet i odmah u pismima, koja posla upraviteljima i namjesnicima u raznih područja obznani smrt Muavije i činjenicu da ga on nasljeđuje, a što je bilo predviđeno još u vrijeme njegova oca i za šta je od ljudi već tada bila uzeta prisega. Saopćio im zatim da ostanu na svojim položajima i naredi da ponovno uzmu prisegu od ljudi. Pismo takvog sadržaja uputi Velidu ibn Utbeu, a koga je još Muavija postavio za namjesnika područja Medine. U kraćem pismu koje mu posla zajedno s glavnim pismom zahtjevao je da uzme prisegu od tri poznate ličnosti koje u vrijeme Muavije nisu bile spremne dati prisegu za njega, Jezida: “Budi žestok u uzimanju prisege od Husejna, Abdullaha ibn Omera i Abdullaha ibn Zubejra. U vezi s tim ne čini im nikakve ustupke!”

AŠURA


Jedan izraelcanin koji vjerovase Musa a.s., to jeste vjerovase u njegovu poslanicku misiju, opazi ga kako ide na planinu da govori s Gospodarom. Zamoli ga da trazi od Gospodara oprosta za jedan veliki grijeh koji je pocinio. U svojoj dovi Musa zatrazi oprost za onog covjeka i bi zovnut od strane Uzvisenog:

"O Musa, Ja oprastam bilo kome ko uzdignutih ruku zatrazi oprost, sasmo ne oprastam Huseinovom ubici."

Musa upita ko to bijase Husein, i kaza mu se:..."onaj o kome ti bijase obavjesten dok staja na Dzanibit-Tur (brdo otkrovenja)"

Potom Musa zamoli da ga se obavjesti ko bi to mogli biti Huseinove ubice. Na njegovu molbu dobi odgovor:

"Njega ce pogubiti iskvarena i prokleta zajednica njegova djeda na mjestu Kerbeli. Njegov konj ce pobjeci njisteci, hrzajuci i govoreci:

"Tesko zajednici koja pogubi sina Poslanikove kceri."

Husein ce ostati rascerecen na pijesku bez obrednog kupanja i mrtvackog pokrova.. Njegova imovina ce biti opljackana a njegova zenska celjad porobljena. Njegovi istomisljenici ce biti poubijani i njihove glave javno na kolje pobodene. O Musa njihova celjad ce od zedji i hladnoce poumirati i koža ce im se u nabore pretvoriti.
Iskace pomoc, ali niko im se nece naci da im pomogne."

Cuvsi ovo, Musa gorko zaplaka i upita kakva ce kazna biti ubicama?
Bi mu receno:

"Bice tako strasna da ce dzehennemlije traziti utocista od njih u vatri. Oni nece primiti Moju milost niti posredovanje njegova djeda."

Potom Uzvisen je On rece:

"Ja cu propisati milost za njegove pristalice medju mojim vjernim slugama. Znaj da cu tijelo onoga ko zaplace zbog njega ili ucini da drugi zaplacu za njim, ili pak, ako pokusa da druge navede na plac zbog njega, sacuvati bolnog dzehennema..."


Edvard Braun (orijentalist, britanac):
"Zar je moguće da postoji srce koje pri spominjanju Kerbele neće biti ispunjeno čemerom i bolom? Čak ni oni koji nisu muslimani ne mogu zanijekati duhovnu čistotu koja se dogodila u ovom islamskom ratu pod zastavom islama."

Čarls Dikens (poznati britanski pisac):
"Da je cilj imama Husejna bila borba za stjecanje ovosvjetskih dobara, u tom slučaju ne razumijem zašto je sa sobom poveo sestre, žene, djecu? Dakle, razum presuđuje da se on žrtvovao izričito radi islama."

Tomas Čarli (britanski historičar i filozof):
"Najbolja lekcija koju učimo iz kerbelske tragedije jeste ta da su imam i njegovi prijatelji imali postojanu vjeru u Boga. Oni su svojim djelom dokazali da u sukobu istine i zablude jednak broj sukobljenih ne igra ulogu. Pobjeda Husejna i pored toga što je bio u manjini izaziva čuđenje u meni."

Frederik James:
"Lekcija imama Husejna i svakog drugog junaka i šehida na ovome svijetu jesu dokaz da na njemu postoji vječni princip pravde, ljubavi i samilosti koji ne prihvata promjene, i također daje do znanja da kada se god pruži otpor radi ovih vrlina i kada ljudi istraju na njihovom putu, ti će principi uvijek postojati na ovom svijetu. "

Washington I. (poznati američki historičar):
"Imam Husejn a.s. mogao je spasiti svoj život da se predao volji Jezidovoj, međutim, odgovornost predvodništva islama nije dozvoljavala da on Jezida gleda kao halifu. On se brzo spremio za podnošenje teškoća i pritiska s ciljem oslobađanja islama od kandži Beni-Umejja. Pod Suncem koje je pržilo, na suhoj zemlji užarenog arapskog pjeska duša je Husejnova besmrtna. O pehlivane, o primjeru junaštva, o prinče hrabrih, o Husejne!"

Tomas Masarik (borac za čehoslovačku nezavisnost):
"Mada naši sveštenici rastužuju vjernike sjećanjem na golgotu Isusa, nikada ne mogu postići zanos i uzbuđenje koje postižu sljedbenici Husejna. Možda je razlog tome činjenica što je nesreća Isusova u poređenju s Husejnovom poput jedne slamčice naspram ogromne planine."

Moris Dukberi:
"Na svečanostima oplakivanja Husejna govori se da se Husjen radi očuvanja časti i dostajanstva ljudi i visokog mejsta i položaja islama prošao svoga života, imetka i djece i nije poklekao pod nasrtajima Jezidove težnje za gospodarstvom. Zato dođite pa da i mi uzmemo njega za primjer i da se ne predamo u ruke kolonizatorima i da damo prioritet časnoj smrti nad poniznim životom."

Marbin Almani (orijentalist):
"Žrtvovanjem svojih najdražih ljudi i dokazivanjem činjenice da je pravo s njim i da mu je učinjena nepravda, održao je cijelom svijetu lekciju o požrtvovanosti i na taj način upisao ime islama i muslimana u historiju, a u svijetu ih učinio ponositim. Ovaj časni vojnik predstavio je islamski svijet stanovnicima Zemlje na taj način da zlo i nasilje ne mogu opstati i da bez obzira koliko zdanje zla izgledalo veliko i moćno naspram istine jeste poput pera na vjetru."

Džordž Džordak:
"Kada je Jezid posticao i huškao ljude da ubiju Husejna oni su ga pitali koliko će im platiti. A pomagači Husejna govorili su: Mi smo s tobom, i ako nas sedamdeset puta ubiju, opet želimo da se pored tebe borimo i da ubijeni budemo."

Antoan Bara (hrišćanin):
"Da je Husejn pripadao nama, svako bi područje istaklo njegov bajrak i u svakom bismo selu u njegovu čast držali govore i pozivali bismo narod u našu vjeru Husejnovim imenom. "

Sir Persi Sikson (britanski orijentalist):
"Zaista je ta hrabrost i požrtvovanje koju je pokazala ta malobrojna skupina bila takvog inteziteta da kroz sva stoljeća bilo ko da za to čuje iz njegovi usta mami pohvale. Ta šaka hrabrih istinoljubivih ljudi ostavili su iza sebe neuništivo visoko ime."

MOJI LINKOVI


BROJAČ POSJETA
9229

Powered by Blogger.ba

toolbar powered by Conduit
click tracking